Section author: Vedran Miletić

Teme završnih i diplomskih radova

U nastavku je popis predloženih i odabranih tema završnih i diplomskih radova. Popis predloženih tema se kontinuirano nadopunjuje i poboljšava vođen sugestijama studenata. Među predloženim temama dio nije potpuno opisan i/ili nema pripadnu literaturu, ali ne očajavajte: ukoliko vam je neka od tema zanimljiva i smatrate da u prijedlogu sadržaja ili literature nešto nedostaje, javite se putem e-maila pa ćemo je prilagoditi vašim interesima.

Osnovne informacije i preporuke za pisanje radova

Za pisanje radova koristite LibreOffice i format OpenDocument; alternativno možete koristiti LaTeX i Edvinov predložak za završni i diplomski rad. LibreOffice i LaTeX rade izvrsne PDF-ove, i mogu napraviti PDF/A ako je potrebno. Za upravljanje navodima možete koristiti Zotero (koji ima i plug-in za LibreOffice) i/ili BibTeX. Koristite stil citiranja IEEE.

Kojom god temom da se bavite, svakako koristite slobodne softvere otvorenog koda kad god možete. Na će taj način onaj koji koristi vaš rad za vlastito učenje moći lako doći do softvera s kojim u radu radite.

Ponuđene teme završnih radova

Mjerenje performansi jezika OpenCL i CUDA korištenjem alata za molekularne simulacije GROMACS i skupa alata za mjerenje brzine izvođenja SHOC {PPHS}

Opis teme

NVIDIA je vodeća tvrtka u domeni vizualizacije i računanja na grafičkim procesorima. GROMACS je jedan od najkorištenijih alata za simulaciju molekularne dinamike. Odnedavno, uz već postojeću podršku za korištenje grafičkih procesora koji podržavaju tehnologiju NVIDIA CUDA, dodana je i podrška za neke grafičke procesore koji podržavaju tehnologiju OpenCL. SHOC je skup alata za mjerenje brzine hardvera prilikom izvođenja aplikacija pisanim u jezicima CUDA i OpenCL. Zadatak rada je izmjeriti performanse GROMACS-a i SHOC-a na NVIDIA-inim grafičkim procesorima korištenjem tehnologije CUDA i tehnologije OpenCL te analizirati mjerenja.

Literatura

  1. GROMACS
  2. SHOC
  3. NVIDIA-ina službena dokumentacija za CUDA-u i OpenCL

Usporedba arhitekture i značajki Waylanda i X.Org X11 Servera {PPHS}

Opis teme

X.Org je tradicionalni display server koji se koristi na operacijskim sustavima sličnim Unixu za prikaz grafičkog korisničkog sučelja. Wayland je protokol za komunikaciju između display servera i njegovih klijenata, a isto se ime koristi i za referentnu implementaciju tog protokola. Wayland je dosegao stabilnu verziju i softvera i protokola te će vjerojatno biti u skoroj budućnosti korišten umjesto X.Org X11 Servera. Zadatak rada je opisati oba display servera i međusobno ih usporediti.

Literatura

  1. X.Org Wiki
  2. Wayland

Usporedba program prevoditelja NVIDIA nvcc i Clang za programskih jezik CUDA {PPHS}

Opis teme

CUDA je vlasnički programski jezik za heterogeno paralelno programiranje korištenjem grafičkih procesora tvrtke NVIDIA. Iako su pojedini dijelovi NVIDIA-inog programskog stoga slobodni softveri otvorenog koda, većina je ipak zatvorena i nad njima kontrolu ima NVIDIA. Motiviran zatvorenošću NVIDIA-e, Google je korištenjem LLVM-a razvio vlastiti program prevoditelj jezika CUDA gpucc koji je potom uključen u Clang. Zadatak rada je usporediti dva program prevoditelja u terminima značajki koje podržavaju te u terminima performansi prevođenja i izvođenja nekoliko aplikacija otvorenog koda po koje koriste CUDA-u.

Literatura

  1. 2015 LLVM Developers’ Meeting: Jingyue Wu “Optimizing LLVM for GPGPU”
  2. Službena NVIDIA-ina dokumentacija za CUDA-u

Opis mogućnosti OpenCL stoga Mesa Gallium za grafičke procesore AMD Radeon {PPHS}

Opis teme

NVIDIA je vodeća tvrtka u domeni vizualizacije i računanja na grafičkim procesorima. U domeni računanja na grafičkim procesorima s NVIDIA-om se natječu AMD i Intel, nudeći podršku za otvoreni standard OpenCL kao alternativu NVIDIA-inoj vlasničkoj tehnologiji CUDA. AMD pored korištenja otvorenog standard OpenCL nudi stog (program-prevoditelj, biblioteke, upravljačke programe) otvorenog koda za grafičke procesore Radeon, zasnovan na biblioteci Mesa. Zadatak rada je usporediti mogućnosti vlasničkog stoga za grafičke procesore tvrtke NVIDIA i stoga otvorenog koda za grafičke procesore AMD Radeon.

Problem performansi računalne mreže Bufferbloat {RM2}

Opis teme

Literatura

  1. Bufferbloat
  2. Bozkurt, Ilker Nadi, et al. “Why is the Internet so slow?!.” International Conference on Passive and Active Network Measurement. Springer, Cham, 2017. Rad dostupan putem mrežnih stranica Ilkera Nadija Bozkurta; pojednostavljeni opis zaključaka rada dostupan na APNIC-ovom blogu

Napadi tipa Man-in-the-middle na HTTPS i njihovo prepoznavanje {RM2}

Opis teme

Literatura

  1. Durumeric, Zakir, et al. “The Security Impact of HTTPS Interception.” Network and Distributed Systems Symposium (NDSS’17). 2017. Rad dostupan putem mrežnih stranica J. Alexa Hanldermana.
  2. Detecting HTTPS Interception (Caddy web server)

FRED: softver otvorenog koda za upravljanje registrom domena {RM2}

Opis teme

CZ.NIC je upravitelj Češke državne domene .cz, a softver FRED koji koriste za upravljanje registrom domene su izbacili kao slobodni softver otvorenog koda. Isti softver koristi se za upravljanje državnih domena Angole, Tanzanije, Kostarike, Farskih Otoka, Estonije, Albanije i Makedonije. Cilj rada je analizirati mogućnosti softvera i opisati način konfiguracije.

Projekti javnog bežičnog pristupa internetu Wlan slovenija i Otvorena mreža {RM1}

Opis teme

Pristup internetu putem bežične mreže dostupan je na brojnim javnim mjestima. Projekti Wlan slovenija i Otvorena mreža žele proširiti tu dostupnost korištenjem jeftinih kućnih routera i slobodnihg softvera otvorenog koda. Projekti se zasnivaju na softveru za bežične usmjerivače OpenWrt i nekolicini softvera vlastitog razvoja. Cilj rada je opisati tehničke karakteristike i društvene ciljeve oba projekta, te napraviti pregled dosadašnjih postignuća.

Literatura

  1. Wlan slovenija
  2. Otvorena mreža

Prvoaprilski RFC-i {RM2}

Opis teme

Osim ozbiljnih RFC-a, kao što su primjerice oni koji opisuju TCP, IPv6 ili ICMP, postoji i određeni broj RFC-a objavljenih na prvi april koji sadrže inženjerske šale. Bez obzira na njihov humorističan karakter, većina prvoaprilskih RFC-a može se povezati s aktualnim tehnologijama i problemima u domeni računalnih mreža te su stoga zanimljivi za analizu. Cilj rada je analizirati nekolicinu prvoaprilskih RFC-a po izboru studenta, i povezati ih s ozbiljnim RFC-ima na koje se vežu.

Literatura

  1. April Fools’ Day Request for Comments

Migracije sa vlasničkih formata dokumenata uredskih aplikacija na OpenDocument {OS1}

Opis teme

OpenDocument je format dokumenata uredskih aplikacija zasnovan na XML-u. OpenDocument je otvoreni standard organizacija OASIS i ISO, neovisan o određenom proizvođaču softvera, te je vrlo pogodan za dugoročno arhiviranje dokumenata. Pored LibreOffice-a i Apache OpenOffice-a, OpenDocument podržavaju i Adobe Acrobat Digital Cloud, Corel WordPerfect Office, Microsoft Office i Office Online, te SoftMaker Office. Zadatak rada je proučiti dosadašnje migracije na OpenDocument i opisati tehničke i društvene izazove koje su se pojavili prilikom migracija, te uspješna rješenja tih izazova koja su primijenjena.

Odabrane teme završnih radova 2016/2017.

Utjecaj interneta na rezultat predsjedničkih izbora 2016. godine u Sjedinjenim Američkim Državama (Impact of the Internet on the result of US Presidential Election 2016) {RM2} [Mihael Orlović]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

Tijekom izbornog ciklusa u Sjedinjenim Američkim Državama 2015. i 2016. nominaciju Republikanske stranke među 17 kandidata osvojio je Donald John Trump, zvijezda reality TV showa Pripravnik (engl. The Apprentice), a nekoliko mjeseci kasnije je na iznenađenje šire javnosti osvojio i predsjedničke izbore. Među različitim glasačkim blokovima, Trump je vrlo rano zainteresirao korisnike interneta koji koriste Twitter, Facebook, Reddit i 4chan za širenje takozvanih memeja, ideja koje čine internetsku kulturu. Taj glasački blok je počeo vrlo aktivno proizvoditi i distribuirati memeje o “God Emperoru” Trumpu i drugim kandidatima Republikanske, Demokratske i ostalih stranaka, s ciljem da mu pomogne osvojiti izbore. Ne ulazeći u radu u ideološke prepirke i ne birajući stranu, zadatak je analizirati dostupne podatke o čitanosti (putem Alexe, SimilarWeba, Google Trendova i drugih izvora), stavovima, anketama i predviđanjima mainstream medija (MSNBC/NBC News, CNN, ABC News, CBS News, New York Times, Washington Post, Fox News), alternativnih medija (Breitbart, InfoWars, RT, New York Post, The Guardian, HuffPost, The Rebel Media, FiveThirtyEight i drugi manji mediji), društvenih mreža i mjesta za diskusiju (Facebook, Twitter, Reddit /r/the_donald i /r/MrTrump, YouTube/Periscope kanali e-celebrityja i političkih komentatora kao što su Lauren Southern, Gavin McInnes, Mike Cernovich, Stefan Molyneux, Milo Yiannopoulos, Paul Joseph Watson), slikovnih ploča (4chan i ostali chanovi). Student može analizirati detaljnije partikularne događaje ili serije događaja sukladno vlastitim interesima (primjerice, doseg, utjecaj i vijesti iz medija na temu Wikileaksovih objava Podestinih e-mailova, aktivnost Southern Poverty Law Centra, ACLU-a i/ili ADL-a, priču o ruskom utjecaju na izbore, problem lažnih vijesti, aktivnost grupe Correct the Record).

Literatura

  1. Google Trends Indicate Trump Landslide (Regated)
  2. Hine, Gabriel Emile, et al. “Kek, Cucks, and God Emperor Trump: A Measurement Study of 4chan’s Politically Incorrect Forum and Its Effects on the Web.” International Conference on Web and Social Media (ICWSM). Association for the Advancement of Artificial Intelligence (AAAI), 2017. Rad dostupan na stranicama laboratorija i arXivu
  3. Trump’s shrinking electoral map (Politico)
  4. How the Trump Campaign Built an Identity Database and Used Facebook Ads to Win the Election (Joel Winston, posted on Medium)
  5. No, Big Data Didn’t Win the U.S. Election (Bloomberg)
  6. Top 10 Trending Keywords in .Com & .Net Registrations in November (Verisign)
  7. Initial D. Trump
  8. How Facebook Saw Trump Coming When No One Else Did (Erin Pettigrew, posted on Medium)
  9. Trump will win the election and is more popular than Obama in 2008, AI system finds (CNBC)
  10. Trump’s Big Data Mind Explains How He Knew Trump Could Win (Wired)
  11. App maker: Trump will win election (USA Today)
  12. Clinton vs. Trump: Predicting The Electoral College (HuffPost)
  13. Donald Trump v Hillary Clinton: This Map Predicts Who Wins (Time)
  14. 2016 Election Forecast (FiveThirtyEight)
  15. On A Scale From 1 To 10, How Much Should Democrats Panic? (FiveThirtyEight)
  16. Election Update: Democrats Should Panic … If The Polls Still Look Like This In A Week (FiveThirtyEight)
  17. Visualizing Clinton, Podesta, and the DNC’s Wikileaks E-mail Networks
  18. Zannettou, Savvas, et al. “The Web Centipede: Understanding How Web Communities Influence Each Other Through the Lens of Mainstream and Alternative News Sources.” arXiv preprint arXiv:1705.06947 (2017). Rad dostupan na arXivu.

Usporedba Khronos Vulkan i OpenGL API-ja (Comparison of Khronos Vulkan and OpenGL APIs) {PPHS} [Darko Kraljević]

Opis teme

OpenGL je višeplatformski API za prikaz 2D i 3D vektorske grafiku. Vulkan je višeplatformski API za 3D grafiku i računanje na grafičkim procesorima. Autor oba API-ja je Khronos grupa. Vulkan je dizajniran specifično za moderne grafičke procesore, namijenjen je kao zamjena za OpenGL, a razvijen je na bazi AMD-ovog API-ja Mantle. Vulkan danas koristi nekolicina igara, od kojih je prva na svijetu bila The Talos Principle hrvatske kompanije Croteam. Zadatak rada je opisati i međusobno usporediti značajke oba API-ja, analizirati koje su značajke API-ja i hardvera učinile OpenGL neprikladnim za moderne grafičke procesore i moderne igre, na koje su načine AMD i NVIDIA zaobilazili ograničenja OpenGL-a, opisati nastanak Mantlea i kasnije Vulkana.

Nomulus: softver otvorenog koda za upravljanje registrom domena (Nomulus: open source domain registry management software) {RM2} [Sanja Ivić]

Opis teme

Rastom prostora internetskih domena na veći skup ekstenzija vršnog nivoa (engl. top-level domain extensions) od 2011. godine nadalje raste i broj kompanija koje se bave upravljanjem domenama. Posao upravljanja registrom domena, koji su nekoć radili Verisign, Afilias, Neustar i nacionalni registri pojedinih država, danas rade stotine kompanija. Među njima su i, osim kompanija koje nove domene prodaju, kompanije koje nove domene koriste isključivo za vlastite potrebe (BMW za .bmw, Ferrari za .ferrari, Nike za .nike itd.). U takvoj situaciji softver za upravljanje registrom domena umjesto alata koji svaki registar razvija isključivo za internu potrebu postaje potencijalno široko primjenjiv softver, a jedna od mogućnosti razvoja takvog softvera je kroz projekt otvorenog koda. Nomulus je softver otvorenog koda koji Google Registry koristi za upravljanje domenama koje su im dodijeljene (.google, .how, .foo…), a napravljen je tako da ga mogu koristiti i drugi registri domena. Osim Googlea, u razvoju sudjeluje i Donuts, jedan od registara domena nastalih prilikom posljednje ekspanzije prostora internetskih domena. Zadatak rada je analizirati mogućnosti softvera i opisati proces instalacije, konfiguracije i korištenja iz hipotetske perspektive registra domena koji je vlasnik barem dvije nove ekstenzije vršnog nivoa. Literatura

  1. nTLDStats
  2. NameStat
  3. Nomulus
  4. Nomulus na GitHubu
  5. Introducing Nomulus: an open source top-level domain name registry (Google Open Source Blog)
  6. ICANN New gTLDs

Testiranje implementacija OpenGL-a i OpenCL-a alatom Piglit (Testing OpenGL and OpenCL implementations using Piglit) {PPHS} [Mario Ćuro]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

Piglit je skup testova za implemetacije OpenGL-a i OpenCL-a neovisan o hardveru, te se koristiti za testiranje grafičkih procesora tvrtki AMD, Intel i NVIDIA. Zadatak rada je prezentirati značajke Piglita i opisati testove koje posjeduje u terminima značajki OpenGL-a/OpenCL-a koje zahtijevaju. Potrebno je izvesti testove na hardveru i driveru po izboru studenta te analizirati rezultate.

Literatura

  1. Piglit
  2. OpenGL
  3. OpenCL
  4. Dokumentacija upravljačkih programa odabranog hardvera

Ugradbeni softver za bežične usmjerivače OpenWrt / LEDE (OpenWRT/LEDE embedded wireless router software) {RM1} [Matija Banjan]

Opis teme

OpenWrt / LEDE je distribucija Linuxa koja se koristi kao ugradbeni softver za bežične usmjerivače. Podržava velik broj usmjerivača, a koristi se primarno kao zamjena za često zastarjeli i nesigurni proizvođačev ugradbeni softver. OpenWrt je slobodni softver otvorenog koda. Zadatak rada je opisati mogućnosti, način instalacije i način rada OpenWrt-a ili LEDE-a.

Literatura

  1. OpenWRT
  2. LEDE

Ograničenje pokretanja operacijskih sustava tehnologijom UEFI Secure Boot (Restricting operating system boot using UEFI Secure Boot technology) {OS1} [Kristian Nekić, preneseno iz 2015/2016.]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

S izlaskom operacijskog sustava Microsoft Windows 8 na desktop i laptop računalima pojavljuje se nova tehnologija Secure Boot. Iako u osnovi osmišljena da spriječi pokretanje zlonamjernog softvera na računalima korisnika, Microsoftova gotovo potpuna kontrola nad potpisivanjem softvera pokrenula je brojne kritike. Cory Doctorow nudi viziju sadašnjosti i budućnosti u kojoj su računala samovozeći automobili, medicinska pomagala i kućanski aparati te koriste neku varijantu Secure Boota kako bi spriječili pokretanje nepotpisanih programa, primjerice vlastitog softvera za samovozeći automobil. Doctorowa brine taj izostanak mogućnosti prilagodbe uređaja čiji ste vlasnik, a sam proces uvođenja tehnologija srodnih Secure Bootu naziva “građanskim ratom protiv računarstva opće namjene”. S izlaskom operacijskog sustava Windows 10 zabrinutost kritičara raste, obzirom da Microsoft više ne traži od proizvođača računala da omogući isključivanje Secure Boota ukoliko korisnik to želi i time ne osigurava slobodu korisnika. Zadatak rada je opisati tehničke i društvene izazove koje ova tehnologija donosi. Ovisno o interesu studenta, rad može biti više usmjeren na tehničke značajke i obraditi komplementarne tehnologije (konkretno, Intel BootGuard) ili pak na društveni kontekst i obraditi društvene posljedice građanskog rata protiv računarstva opće namjene.

Operacijski sustav CoreOS (CoreOS operating system) {OS2} [Matija Šegović, preneseno iz 2015/2016.]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

CoreOS je operacijski sustav otvorenog koda zasnovan na jezgri Linux koji omogućuje pokretanje aplikacija korištenjem kontejnera. Iako inicijalno zasnovan na Dockeru, danas koristi vlastito rješenje za kontejnersku virtualizaciju. CoreOS je primarno namijenjen za velike instalacije u cloudima, gdje se ne administriraju individualne virtualne mašine već se njima upravlja sistemski korištenjem specijaliziranih alata. Zadatak rada je opisati CoreOS i kontejnere te usporediti CoreOS-om s tradicionalnim operacijskim sustavima za cloude.

Literatura

  1. CoreOS
  2. Project Atomic
  3. Scheepers, Mathijs Jeroen. “Virtualization and containerization of application infrastructure: A comparison.” (2014).

Odabrane teme završnih radova 2015/2016.

Datotečni sustavi ZFS i Btrfs (Btrfs and ZFS filesystems) {OS1} [Ana Tomasović]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

ZFS je transakcijski datotečni sustav i LVM razvijen od strane Sun Microsystems za Solaris. Prebačen je na FreeBSD kao dio jezgre, a na Linuxu je implementiran u korisničkom prostoru korištenjem mehanizma FUSE. Btrfs je datotečni sustav razvijen od strane Oracle-a za upotrebu na Linux sustavima. Btrfs ima brojne značajke koje postoje u ZFS-u, kao što su kopiranje kod zapisivanja (copy-on-write), snimke (snapshots) i kompresija. Razvoj Btrfs-a započeo je 2007. godine, a prva stabilna verzija je proglašena 2014. Oba datotečna sustava stavljaju naglasak na skaliranje, te na popravak nedostataka postojećih datotečnih sustava, ali svaki od njih ima jedinstven pristup i koncepte. Pored toga, razlikuju se i u licenci, što onemogućuje da ZFS bude dio jezgre Linuxa. Zadatak rada je opisati oba datotečna sustava, usporediti ih međusobno, te s datotečnom sustavima ext4 (Linux) i UFS2 (FreeBSD).

Literatura

  1. OpenZFS
  2. ZFS on Linux
  3. Bonwick, Jeff, et al. “The zettabyte file system.” Proc. of the 2nd Usenix Conference on File and Storage Technologies. 2003.
  4. Dawidek, Pawel Jakub, and Marshall Kirk McKusick. “porting the Solaris ZFS file system to the FreeBSD operating system.” ; login:: the magazine of USENIX & SAGE 32.3 (2007): 19-24.
  5. btrfs Wiki
  6. Rodeh, Ohad, Josef Bacik, and Chris Mason. “BTRFS: The Linux B-tree filesystem.” ACM Transactions on Storage (TOS) 9.3 (2013): 9.
  7. Heger, Dominique A.. “Workload Dependent Performance Evaluation of the Btrfs and ZFS Filesystems.” CMG (2009).

Intelektualno vlasništvo nad softverom: licence i patenti (Intellectual property rights in software: licences and patents) {OS1} [Milan Petrović]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

Softver kao autorsko djelo spada pod zakon o autorskom pravu, a pored toga je u pojedinim državama patentabilan. Zakon o autorskom pravu nad softverom uglavnom nije predmet kritike, ali softverski patenti jesu. Iako originalno zamišljeni da štite inovatora od neovlaštenog kopiranja njegove ideje, i daju inovatoru prednost pred drugima na tržištu, danas se uglavnom koriste za obračunavanje velikih korporacija s novonastalom konkurencijom, za obranu velikih korporacija od podjednako velike konkurencije, te od strane takozvanih “patent trollova” za stjecanje profita na temelju kršenju patenata od strane korporacija koje su se probile na tržištu. Zadatak rada je opisati, kategorizirati i međusobno usporediti softverske licence te dati pregled zakonskog okvira koji se odnosi na softverske patenate u EU i SAD-u. Pored toga, potrebno je analizirati nekoliko aktualnih primjera prema izboru studenta velikih korporacija, “patent trollova” i patenata oko kojih su se vodili sudski procesi.

Literatura

  1. GNU Licenses
  2. Licences at Choose a License
  3. Licences and Standards at Open Source Initiative
  4. Copyleft compliance at Software Freedom Conservancy
  5. EFF on Patents
  6. EFF’s Patent Busting Project
  7. Open Invention Network
  8. Patent Commons
  9. Munich Intellectual Property Law Center
  10. Mises Institute
  11. Leifeld, Philip, and Sebastian Haunss. “Political discourse networks and the conflict over software patents in Europe.” European Journal of Political Research 51.3 (2012): 382-409.
  12. Allison, John R., and Ronald J. Mann. “Disputed Quality of Software Patents, The.” Wash. UL Rev. 85 (2007): 297.
  13. Garfinkel, Simson L., Richard M. Stallman, and Mitchell Kapor. “Why patents are bad for software.” High Noon in the Electronic Frontier: Conceptual Issues in Cyberspace (1996).
  14. Rychlicki, Tomasz. “GPLv3: new software licence and new axiology of intellectual property law.” European Intellectual Property Review 30.6 (2008): 232.
  15. Rosen, Lawrence. Open source licensing. Prentice Hall, 2005.
  16. Evans, David S., and Anne Layne-Farrar. “Software patents and open source: the battle over intellectual property rights.” Va. JL & Tech. 9 (2004): 1.

ICANN-ov program novih vršnih imena domena (ICANN’s new top level domains program) {RM2} [Iris Babić]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

U jesen 1984. godine RFC 920 pod naslovom “Domain Requirements” uspostavio je prvih šest vršnih domena: .arpa, .gov, .edu, .com, .mil, .org, i najavio uspostavljanje vršnih domena za svaku pojedinu državu (npr. .de za Njemačku, .ch za Švicarsku, .hr za Hrvatsku). Ubrzo nastaje i .net, a 2000. godine nastaju i .aero, .biz, .coop, .info, .museum, .name i .pro, a nekoliko država, uključujući Kolumbiju, Tokelau, Palau i Kokosove Otoke, predaje svoje vršne domene na upravljanje privatnim kompanijama koje ih zatim prodaju kao alternativu prilično zauzetoj .com domeni.

Međutim, prava promjena događa se tek 2012. kad ICANN otvara mogućnost privatnim kompanijama da zauzmu generičku vršnu domenu. Zadatak rada je dati pregled programa novih vršnih domena, usporediti ga s prethodnim komercijalizacijama državnog domenskog prostora i analizirati njegove tehničke i društvene izazove.

Slobodni softver za anonimnu komunikaciju Tor (Tor: free software for anonymous communication) {RM1} [Marjana Bjelić]

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

Tor (The Onion Router) je slobodan softver za anonimnu komunikaciju putem interneta. Iako se u medijima najčešće spominje kao alat za distribuiranje ilegalnih sadržaja i prodaju kontroliranih supstanci, njegove primjene su puno šire: omogućuje anonimnost korisnika interneta koji žele zaobići cenzuru, skriti svoj identitet od zlostavljača, i novinara koji želi objaviti priču koja sadrži povjerljive informacije i čijom objavom bi ugrozio sebe. Usluge unutar Tora nazivaju se skrivenim uslugama i koriste specifičnu domenu .onion koja nije dostupna van Tora (primjerice, Facebook je dostupan putem adrese facebookcorewwwi.onion). Kako .onion domena nema nema centralni registar, potrebno je znati točnu domenu svake usluge kako bi joj se moglo pristupiti. Zadatak rada je opisati način na koji Tor osigurava anonimnost korisnika i način rada skrivenih usluga.

Odabrane teme diplomskih radova 2015/2016.

Primjena responsive tehnologije za izradu dokumentacije aplikacije CP2K (Application of responisve technology for creating CP2K documentation) {DS} [Kristijan Lenković]

Mentor: doc. dr. sc. Božidar Kovačić

Komentor: dr. sc. Vedran Miletić

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

CP2K je popularan slobodan softver otvorenog koda za molekularnu dinamiku. Dokumentacija alata CP2K koristi neresponzivan web dizajn što otežava njezino korištenje na različitim uređajima. Cilj rada je korištenjem responzivnih tehnologija weba predložiti novi dizajn i strukturu dokumentacije.

Literatura

  1. Bootstrap
  2. CP2K
  3. Dokumentacija Java Platform SE 7, primjer dizajna korisničkog sučelja
  4. Dokumentacija Doxygena, primjer dizajna korisničkog sučelja

Analiza učinkovitosti paralelnih aplikacija (Performance analysis of parallel applications) {DS} [Tomislav Šubić]

Mentor: doc. dr. sc. Božidar Kovačić

Komentor: dr. sc. Vedran Miletić

Poveznica na rad u repozitoriju

Opis teme

Za mjerenje performansi paralelnih aplikacija koriste se specijalizirani alati kao VAMPIR, MPPTEST, Allinea MAP i Valgrind. Cilj rada je opisati jedan ili više navedenih alata po izboru studenta te kroz različite primjere pokazati probleme s performansama koje je moguće takvim alatima prepoznati.

Literatura

  1. Gropp, William, and Ewing Lusk. “Reproducible measurements of MPI performance characteristics.” European Parallel Virtual Machine/Message Passing Interface Users’ Group Meeting. Springer, Berlin, Heidelberg, 1999. Rad dostupan putem mrežnih stranica Williama D. Groppa
  2. VAMPIR
  3. MPPTEST
  4. Allinea MAP
  5. Valgrind