Section author: Vedran Miletić

Povijesni pregled razvoja računala i temelji računarske znanosti

Računarstvo i računarska znanost

  • Uobičajena percepcija: “nešto što ima veze s računalima”, “znanost o računalima”

  • izučava procese koji djeluju na podatke i koji se sami mogu prikazati kao podaci u obliku programa

  • brojne discipline: neke su teoretske (npr. računska teorija složenosti), neke praktične (npr. računalna grafika), neke se bave dizajnom sustava (npr. računalne mreže, paralelno i distribuirano računarstvo)

  • nije isključivo znanost o računalima, mnogo je starija je od samih računala

    • Computer science is no more about computers than astronomy is about telescopes.” (Michael Fellows)

    • nije ni znanost u užem smislu, spada pod inženjerstvo

Primjeri problema kojima se računarstvo bavi

Informatika

  • znanost o obradi i prijenosu podataka i informacija (informacija je podatak stavljen u kontekst koji time dobiva značenje)

  • pojam iz njemačkog govornog područja (1957. godina, Karl Steinbuch), informacija + automatika

Sklopovska oprema (hardver)

Sklopovska oprema (hardver) (engl. hardware) uključuje fizičke, opipljve dijelove računala kao što su kućište, osnovni procesor, grafički procesor, monitor, tipkovnica, zvučna kartica itd.

Matična ploča

Matična ploča (engl. motherboard) je osnovna ploča u računalu koja omogućuje komunikaciju između komponenata računalnog sustava.

Osnovni procesor

Osnovni procesor (engl. central processing unit, CPU) je elektronički krug u računalu koji izvodi instrukcije programa kao što su aritmetika, logika, upravljačke i ulazno-izlazne operacije.

Pojam procesora se mijenjao tijekom godina, ali uvijek ima aritmetičko-logičku jedinicu (engl. arithmetic logic unit) i registre. Vremenom je dobio i:

Grafički procesor

Grafički procesor (engl. graphics processing unit, GPU) je elektronički krug koji stvara slike u međuspremniku okvira (engl. (engl. framebuffer) namijenjene za prikaz na zaslonu.

Memorija

Glavna memorija, često samo memorija, je jedina izravno memorija dostupna osnovnom procesoru. U njoj se nalaze programi koje procesor dohvaća i izvršava te podaci na kojima se operacije vrše.

Pohrana podataka

Pohrana podataka je memorija koja nije izravno dostupna osnovnom procesoru, ali se može doseći putem ulazno-izlaznih kanala. Programi i podaci iz pohrane podataka prvo idu u glavnu memoriju, a tek se onda koriste.

Mrežni adapter

Mrežni adapter je uređaj u računalu koji služi za povezivanje računala na računalnu mrežu. Mrežni adapter omogućuje komunikaciju računala putem računalne mreže, koja može biti povezana ili kabelima ili bežično.

Napajanje

Napajanje pretvara izmjeničnu struju (uglavnom iz utičnice) u istosmjernu struju potrebnu računalnim komponentama.

Programska oprema (softver)

Programska oprema (softver) (engl. software) je skup računalnih instrukcija i podataka koji kaže računalu kako treba raditi.

Izvršni softver

Izvršni softver (engl application software) je softver napravljen da izvede posebne funkcije koje nisu dio osnovnog rada računala. To su, primjerice, obrada teksta, tablična kalkulacija, 3D modeliranje i animacija, računovodstvo, pregledavanje weba, komunikacija putem računalne pošte i izvođenje snimljenog audiovizualnog sadržaja. U izvršni softver spadaju i računalne igre. Nama interesantni znanstveni softveri su također vrsta izvršnih softvera.

Sustavni softver

Sustavni softver (engl system software) je softver koji služi kao platforma za drugi softver.

Zlonamjerni softver

Zlonamjerni softver je softver namjerno dizajniran da napravi štetu računalu ili računalnoj mreži.