Osnovna sintaksa programskog jezika Python¶

Greg Stein u prezentaciji Python at Google kaže:
- Google’s programming environment
  - Primary languages: C++, Java, Python
- Python at eShop:
  - 1. “What in the world is Python?”
  - 1. “This is great stuff.”
  - (eShop gets assimilated by Microsoft)
- Python at Microsoft:
  - 1. “It’s called what?”
  - 1. “You actually shipped Python code?” (MerchantServer 1.0)
  - 1. “Nice prototype. We’ll rewrite it in the next version.” And they did, in C++.
- Python at CollabNet (poznati kao autori Subversiona):
  - 1. “No, we don’t really use Python here.”
  - 1. “Definitely write that in Python.”
- Python at Google:
  - 1. “Of course we use Python. Why wouldn’t we?” Python caught on here [at Google] like a virus, moving from developer to developer.
Programski jezik Python:
- programski jezik visoke razine,
- naglasak na čitljivost koda,
- vrlo bogata standardna biblioteka,
- sličan C/C++-u, Perlu, Javi, Rubyju, JavaScriptu,
- referentna implementacija je CPython:
  - napisana u C-u,
  - višeplatformska,
  - dostupna pod slobodnom licencom,
  - interpreter (nema kompajliranja).
- danas vrlo korišten u raznim domenama, od numeričkog računanja u kvantnoj fizici i poravnavanja sekvenci gena do poslovne logike i web aplikacija
  - Google pretraga za “who uses python” daje nekoliko popisa).
  - postoji popis domena u kojima se Python koristi
  - postoji popis korisnih modula koji omogućuju primjenu u raznim domenama
Povijesni razvoj Pythona:
- 1. verzija 0.9.0, Guido von Rossum na alt.sources,
- 1. verzija 1.0, 1995. 1.2, 1996. 1.4, …,
- 1. verzije 1.6 i 2.0, Python razvojni tim napušta CNRI, interes za Python u zajednici otvorenog koda raste,
- 1. verzija 3.0 poznata kao Python 3000 ili kraće Py3k, nekompatibilna s verzijom 2.0, promjene u sintaksi, izbačeni zastarjeli dijelovi.
Python 2 i Python 3 danas:
- python == python2 == python2.7
- python3 == python3.2
Python 2 i Python 3 u skoroj budućnosti:
- python == python3 == python3.?
- python2 == python2.7
koristit ćemo Python 3.4
- pa recite da nismo moderni!
- (i u trendu, in, otkačeni, kul i popularni)

Rad s Python interpreterom¶

interaktivni način rada
- pokretanjem naredbe python3 dobivamo ljusku u koju možemo unositi naredbe
- >>> unos naredbe
- ... nastavak prethodnog retka
pokretanje programa pomoću interpretera
- spremimo niz naredbi u datoteku s ekstenzijom .py i pokrenemo je interpreterom python3
- zaglavlje je oblika
```
#!/usr/bin/env python3
```
- env traži python3 na sustavu; on bi mogao biti u /usr/bin, /usr/local/bin ili čak u /opt/python3/bin; autor skripte o tome ne mora brinuti
Unicode
- Python 3 ga koristi u zadanim postavkama
- kod Pythona 2 potrebno eksplicitno navesti u drugom retku zaglavlja
```
#!/usr/bin/env python
# -*- coding: utf-8 -*-
```
Python dokumentacija
- vrlo detaljno i kvalitentno napisana, i mnogo ćemo je koristiti; možete je koristiti na kolokviju
- naročito važni Tutorial i Library Reference
dinamički tipovi (engl. dynamic typing) – nema deklaracije tipa varijable, određuje se prema pridruženoj vrijednosti
```
a = 3
b = "rijec"
```
```
// ekvivalentan C++ kod
int a = 3;
char* b = "rijec";
```
tipovi (klase) varijabli
- objektno orjentiran jezik: svaka varijabla je objekt
```
type() # vraća tip (klasu) objekta
```
osnovni tipovi varijabli
- bool, int, long, float, complex
  - float je pandan C++-ovom float i double
- nepromjenjivi: str, bytes, tuple, frozenset
  - str i bytes su pandani C++-ovom std::string i char*
  - tuple je pandan C++-ovim poljima
- promjenjivi: list, set, dict, bytearray
  - list je pandan C++-ovom std::list i std::vector
  - set je pandan C++-ovom std::set
  - dict je pandan C++-ovom std::map
- za svaki od tipova postoji istoimena funkcija (tzv. konstruktor) koja služi za stvaranje instanci klase i pretvaranje među različitim tipovima
osnovni operatori
- =, +, -, *, **, /, //, %
- pridruživanje, zbrajanje, oduzimanje, množenje, potenciranje, dijeljenje, cjelobrojno dijeljenje, modulo dijeljenje

“hello world”: funkcija print() vrši ispis na ekran

print("Pozdrav Rijeci")

// ekvivalentan C++ kod
#include <iostream>
using namespace std;

int main ()
{
  cout << "Pozdrav Rijeci" << endl;
  return 0;
}

sustav pomoći help() – interpreter ima u sebi ugrađenu dokumentaciju

help(xyz) # pomoć za funkciju xyz()
help("xyz") # pomoć na temu xyz

Rad s ljuskom IPython¶

Ljuska IPython proširuje funkcionalnost osnovnog intepretera.

<Tab> kompletira uneseni niz znakova do imena naredbe/varijable/funkcije/tipa/modula, dvostruki <Tab> nudi sve mogućnosti (isto kao u ljusci bash).
help(modul/funkcija/objektu) ili modul/funkcija/objekt? daje detaljne informacije o modulu/funkciji/tipu, koje su pored toga lijepo formatirane.

Note

Intrepreter ipython je moguće testirati i izravno u web pregledniku.

Podrška za Python u uređivaču teksta Emacs¶

Emacs u standardnoj distribuciji ima python.el koji mu omogućuje napredno baratanje Python kodom:

python-shift-left, C-c C-<: Decrease indentation of the region
python-shift-right, C-c C-<: Increase indentation of the region
python-switch-to-python, C-c C-z: Start (or switch) to a Python shell
python-send-buffer, C-c C-c: Run the current buffer in the Python interpreter
python-send-region, C-c C-r: Run the selected code in the Python interpreter
python-describe-symbol, C-c C-f: Get help on a Python symbol (Better than visiting the slow Python website, right?)

Zadatak

Napišite “hello world” program u Pythonu s pozdravom po želji, a zatim ga modificirajte kako je opisano.

Pokušajte spomenuti način ispisati i varijable tipa int i float.
Isprobajte na koji način radi ispis znakovnih nizova s našim znakovima.
Ostavite proizvoljan znakovni niz sam u svom retku i pokušajte pokrenuti program. Što se ispisuje na ekran kod pokretanja programa? Što se mijena kod interaktivnog načina rada?

Objektni pristup programiranju¶

atribut objekta je konstanta vezana uz objekt
metoda objekta je funkcija vezana uz objekt
funkcija dir() vraća popis atributa i metoda

a = 5 # varijabla a će dinamički postati tipa int
dir() # vraća popis atributa i metoda tipa int

Zadatak

U Pythonu se varijabli može pridružiti vrijednost kompleksnog broja na nekoliko načina, a najjednostavniji je a = 2+3j (naravno, vrijednosti 2 i 3 mogu se zamijeniti bilo kojim int ili float brojevima).

Pronađite način da ispište realni i imaginarni dio kompleksnog broja.
Pronađite način da ispište kompleksni konjugat tog broja. Objasnite koju razliku pravi par zagrada () nakon metode.

Naredbe `if`, `else`, `for`, `while`¶

Python zahtjeva točnu uvlaku koda; u protivnom, interpreter javlja grešku
- nedostatak uvlake: IndentationError: expected an indented block
- višak uvlake: IndentationError: unexpected indent
- Emacs za Python uvlaku koristi 4 razmaka (preporučeno, PEP 8) i automatski pravilno uvlači pritiskom na tipku Tab
None – tip podataka ništa; (a nedefiniran) != (a = None)
True i False – boolean tip podataka; False su int(0), float(0.0), str(""), list([])
operatori and i or

naredbe if i else

if x < 0:
  print("Negative")
elif x == 0:
  print("Zero")
else:
  print("Positive")

// ekvivalentan C++ kod
#include <iostream>
using namespace std;

int main ()
{
  if (x < 0)
    {
      cout << "Negative" << endl;
    }
  else if (x == 0)
    {
      cout << "Zero" << endl;
    }
  else
    {
      cout << "Positive" << endl;
    }
  return 0;
}

tip podataka range
- funkcija range([start,] stop[, step]) vraća niz brojeva od start do step u koracima step
- “početak uključen, kraj isključen” (prema idejama knjige C Traps and Pitfalls Andrewa Koeniga)
in označava iteraciju po “elementima” nekog objekta (liste, uređene n-torke, rječnika, …)

naredba for

for x in range(2, 7):
  print(x, x**2)

// ekvivalentan C++ kod
#include <iostream>
using namespace std;

int main ()
{
  for (int x = 2; x < 7; x++)
    {
       cout << x << " " << x * x << endl;
    }
}

naredba while

x = 0
while x < 5:
  x += 1
  print(x, x**2)

// ekvivalentan C++ kod
#include <iostream>
using namespace std;

int main ()
{
  int x = 0;
  while (x < 5)
    {
       x++;
       cout << x << " " << x * x << endl;
    }
}

Zadatak

Napišite program koji ispisuje:

sve neparne brojeve u rasponu od 1 do 101 (uključujući 101),
sve brojeve djeljive s 3 u rasponu od 5 do 45 (uključujući 45).

Rad sa znakovnim nizovima¶

Python koristi i jednostruke i dvostruke navodnike za navođenje znakovnih nizova
- "...'...", '..."...' ili "...\"..."
- mi ćemo koristiti dvostruke navodnike, s prekidnim znakom po potrebi

podnizovi znakovnih nizova rade po pravilu “početak uključen, kraj isključen”

a[i] # i-ti znak u nizu; ista sintaksa kao C++
a[i:j] # znakovi od i-tog do j-tog
a[i:j:k] # svaki k-ti znak od i-tog do j-tog

str.strip() miče razmake s početka i s kraja
str.split() cijepa znakovni niz u listu po razmacima
str.lower()
str.upper()

Zadatak

Neka je a = "AndrewKoenig".

Isprobajte čemu je jednako, pa objasnite zašto za iduće podnizove:
- a[1:5],
- a[:3],
- a[2:],
- a[-3],
- a[:-1],
- a[1::2],
- a[::-1].
Pretvorite a u listu (korištenjem funkcije list()) i spremite je u varijablu b. Dobivate li iste rezultate kada tražite podliste?

Zadatak

Neka je a = "Miami 2 Ibiza".

Pretvorite a u listu (korištenjem funkcije list()) i spremite je u varijablu b.
Pretvorite a u listu korištenjem metode split i spremite je u varijablu c.
Je li b jednako c? Objasnite zašto je ili zašto nije.

Rad s listama¶

ista sintaksa pristupanja pojedinom elementu kao kod znakovnih nizova
list.append() dodaje element na kraj liste
list.pop() miče element s kraja liste
list.insert() ubacuje element u listu na određeno mjesto

Zadatak

Neka je a = [1, "Bok", [24, 7, 365], ["Da", "Ne"]].

Isprobajte čemu je jednako, pa objasnite zašto za iduće podliste:
- a[1],
- a[2],
- a[2][0],
- a[2][4],
- a[3][1].
Promijenite vrijednost elementa a[0] na 5.
Umetnite element “Swedish House Mafia” na mjesto 1.
Maknite element s kraja liste, a zatim na kraj liste umetnite listu koja sadrži brojeve 5, 4, 2.

Osnovna sintaksa programskog jezika Python¶

Rad s Python interpreterom¶

Rad s ljuskom IPython¶

Podrška za Python u uređivaču teksta Emacs¶

Objektni pristup programiranju¶

Naredbe if, else, for, while¶

Rad sa znakovnim nizovima¶

Rad s listama¶

Naredbe `if`, `else`, `for`, `while`¶