Section author: Vedran Miletić

Aktivizam

(Ova je stranica također dostupna na engleskom jeziku.)

Teme

Promocija paketa uredskih alata LibreOffice i otvorenog formata dokumenata OpenDocument

Slobodni i neslobodni paketi uredskih alata

Paket uredskih alata (tekst procesor, tablični kalkulator i alat za izradu prezentacija) spada među najkorištenije softverske paketa na računalu. Vladine organizacije, tvrtke, neprofitne organizacije, akademska zajednica, zdravstvene ustanove i mnogi drugi sustavi ovise o paketima uredskih alata za svakodnevno izvršavanje vlastitih zadaća; možemo reći da su ti alati toliko korišteni da se o njima ne razmišlja, štoviše uzima ih se zdravo za gotovo. Najpopularniji paket uredskih alata za desktop računala je Microsoft Office, a uz njega vrijedi spomenuti još dva alata: Apple iWork (Pages, Numbers, Keynote), namijenjen korisnicima macOS-a, i LibreOffice, namijenjen korisnicima Windowsa, Linuxa i macOS-a. Microsoft Office i Apple iWork su vlasnički softveri, a LibreOffice je slobodni softver otvorenog koda čijim razvojem upravlja The Document Foundation.

Kako raširenost interneta omogućuje suradnju velikog broja programera, njihov rad tijekom sredine 90-ih i kasnije dovodi u mainstream softvere kao što su Mozilla Firefox, LibreOffice, Linux, HTTP poslužitelj Apache, VLC media player i brojne druge slobodne softvere otvorenog koda. Zajednička razlika svih ovih softvera sa softverima koje nudi Microsoft je ta da ih stvatko može bez ograničenja dijeliti, mijenjati i prilagođavati vlastitim potrebama, te dijeliti prilagođene verzije drugima. Tom otvorenošću se izbjegava ovisnost korisnika softvera o samo jednom proizvođaču softvera, takozvani vendor lock-in. Kako je kod otvoren, kompanije se ne mogu natjecati na temelju vlasništva nad softverom, već isključivo na temelju kvalitete podrške i prilagodbe softvera zahtjevima korisnika.

Specifično u domeni paketa uredskih alata Microsoft ne uspijeva razumjeti i iskoristiti potrebu programera i korisnika za otvorenošću. Steve Ballmer, CEO Microsofta od 2000. do 2014. godine, pokazuje nerazumijevanje svojom izjavom da je Linux “rak koji se veže u smislu intelektualnog vlasništva na sve što takne”. Ono što on opisuje je licencija GNU General Public License (GPL), koju među ostalim projektima otvorenog koda koristi i Linux. GPL je viralna licencija, koja zahtijeva od svakog novog softvera koji iskorištava postojeći softver pod GPL-om da i sam bude pod GPL-om. Na taj način, s vremenom, sve veći broj softvera postaje slobodni softver otvorenog koda, odnosno postoji sve više tehnologije dostupne svima za korištenje i prilagodbu u skladu s vlastitim potrebama.

Ključan alat u procesu zamjene svih neslobodnih softvera slobodnim je uredski paket LibreOffice, nasljednik projekta OpenOffice.org. U javnoj upravi navode se brojni primjeri migracije s uredskog paketa Microsoft Office na OpenOffice.org ili LibreOffice. Neki od primjera su grad Limerick u Irskoj, bolnice u gradu Kopenhagenu u Danskoj, grad Las Palmas u Španjolskoj, grad Largo u saveznoj državi Florida u SAD-u, grad München u Njemačkoj, grad Toulouse u Francuskoj i Ministarstvo obrane u Italiji. Procjene ušteda variraju od nekoliko desetaka tisuća do nekoliko desetaka milijuna eura, ovisno o broju računala i specifičnostima ugovora s Microsoftom koji je prethodio migraciji.

Situacija u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj ukupan trošak Microsoft licencija koji se ugovara putem Državnog ureda za središnju javnu nabavu iznosi približno 200 milijuna kuna za tri godine. Implementacija slobodnih softvera otvorenog koda u državnoj upravi i javnim institucijama razmatrana je u nekoliko navrata, međutim zbog brojnih prepreka zasad nije došlo do realizacije. Jedna od većih prepreka su vlastite aplikacije koji rade isključivo u Windowsima i/ili Internet Exploreru. Svakako veseli činjenica da je format OpenDocument, otvoreni format koji konkurira vlasničkim Microsoft Office formatima, postao hrvatska norma s oznakom HRN ISO/IEC 26300:2008.

Za razliku od implementacije u državnoj upravi, implementacija slobodnih softvera otvorenog koda u školama i u akademskoj zajednici ovisi o entuzijazmu nastavnika. Brojni fakulteti u Republici Hrvatskoj već koriste Linux samostalno ili u kombinaciji s Windowsima, od kojih su neki PMF – Matematički odsjek, Tehnički fakultet, Odjel za informatiku, Odjel za fiziku i Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Znanstveni softveri koje ove institucije koriste u istraživanju i nastavi su uglavnom specifični za granu znanosti kojom se one bave, a ponekad i uvjetuju korištenje određenog operacijskog sustava.

Što se tiče osnovnih i srednjih škola, vrijedi spomenuti Prirodoslovnu i grafičku školu Rijeka gdje se nastava predmeta Baze podataka, Programiranje za web i Internetske tehnologije izvodi na Linuxu, zahvaljujući inicijativi Barbare Smilović, prof. mat. i inf. Korištenje uredskih paketa ne obrađuje se posebno na tim predmetima, ali se LibreOffice koristi usputno. Ova praksa slijedi ideju da se učenike ne treba učiti na specifično sučelje, već na određenu funkcionalnost koju može očekivati od softvera i snalaženje u sučeljima koja su izgledom različita, ali idejom vrlo slična.

Voditeljima promocije za sada nije poznat primjer srednje škole koja je zamijenila Microsoft Office za LibreOffice na predmetima na kojima se obrađuje rad u paketima uredskih alata.

Ciljevi i postupak promocije

Primjer školskog okruga Penn Manor iz savezne države Pennsylvania u SAD-u pokazuje da inicijativa može ići i odozdo. Taj okrug već dvije godine studentima daje laptope s Ubuntu Linuxom i LibreOfficeom, te ih uči radu u navedenom softveru. Korištenjem slobodnog softvera štede na licencijama i – što nije manje važno – podižu svijest o slobodnom korištenju softvera i potiču individualnu kreativnost u rješavanju problema. Učenik se dovodi u poziciju da je dio zajednice koja stvara softver jer može pomoći poboljšanju softvera koji koristi, bez obzira na znanje programiranja. Primjerice, može poboljšati dokumentaciju ili dizajnirati novi skup ikona. Učenik više nije samo konzument softvera koji nalazi u školi, već može postati aktivni sudionik u njegovu razvoju.

Često se ova praksa propituje s obzirom na to da još uvijek na desktop računalima Microsoft Windows i Office koristi najveći broj korisnika. Međutim, učenik koji danas kreće u školu nakon završetka svog obrazovanja koristit će softvere koji će izgledom biti bitno drugačiji od onoga što je učio. No ti će softveri funkcionalnošću biti vrlo slični, vjerojatno i bogatiji. Učenik stoga treba biti spreman snaći se za koji god softver da sjedne; grafička sučelja na Linuxu, macOS-u i Windowsima funkcionalnošću su danas ionako vrlo slična. Razlike u izgledu (dizajnu) koje postoje među njima ne smiju biti prepreka korištenju.

LibreOffice i Linux nastavit će napredovati, a način i načela razvoja slobodnog softvera širit će se u druge vrste softvera i izvan softvera. Želimo li naše učenike pripremiti za takav svijet, alati su nam dostupni, a sve što nam treba je inicijativa odozdo. S tim na umu, i poučeni dosadašnjim iskustvima, voditelji promocije planiraju sljedeće:

  • održavanje prezentacija LibreOfficea i načela slobodnog softvera otvorenog koda na Županijskim stručnim vijećima profesora informatike i računalstva,

  • individualne konzultacije putem e-maila, društvenih mreža i/ili IRC-a sa nastavnicima i učenicima zainteresiranim za LibreOffice i općenito slobodni softver otvorenog koda,

  • izrada kratkih video materijala na hrvatskom jeziku koji predstavljaju koncepte slobodnog softvera otvorenog koda,

  • izrada dužih video i/ili tekstualnih uputa na hrvatskom jeziku za netrivijalne operacije u LibreOfficeu koje se obrađuju u srednjoškolskim programima,

  • održavanje radionica za nastavnike putem interneta ili u realnom svijetu koje bi služile za razmjenu iskustava i prikupljanje ideja za poboljšanje prethodne četiri točke.

Linux kao igraća platforma

Uvjerenja smo da je najvažniji razlog što Linux nije najrašireniji operacijski sustav nedovoljna promidžba Linux rješenja. Na tome radimo kroz čitav niz predavanja i prezentacija rješenja zasnovanih na slobodnom softveru.

Tehnički, Linux je superioran svemu drugome što postoji na tržištu u većini primjena. U zadnje vrijeme, kroz distribucije prilagođene krajnjim korisnicima, postao je dovoljno jednostavan za svakoga. To želimo pokazati, prije svega budućim profesorima, inženjerima i voditeljima informatičkih odjela u tvrtkama koji su danas studenti fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ali i svim drugim zainteresiranima.

Programski jezici i program prevoditelji otvorenog koda

Intenzivno promoviramo Python i njegove dodatke. Poštujemo individualni izbor programskog jezika, ali uvjereni smo da je Python odlična alternativa prevaziđenim programskim jezicima kao što su Pascal i Visual Basic, i zato se može koristiti u edukaciji. Pored toga, Python može biti alternativa i Fortranu i raznom znanstvenom softveru (uz MatPlotLib, SciPy, NumPy), C#-u, Javi i drugim jezicima.

Slobodni softveri za slovoslagarstvo

Smatramo da je TeX (LaTeX, ConTeXt) bolji nego bilo koji drugi program iste namjene. Jedan od pokazatelja te činjenice je i to što je to jedini rašireni program koji je kompatibilan sa samim sobom već gotovo 30 godina, a da se pritom aktivno razvija i proširuje.

Želimo prije svega potaknuti primjenu TeX-a kod studenata, za pisanje seminarskih, završnih i diplomskih radova zbog njegovih prednosti kod slaganja teksta i formula. Iako nam to nije primarni cilj, želimo promovirati TeX i kao alternativu DTP programima, programima za vektorsku grafiku i izradu prezentacija.

Aktivnosti

Naše aktivnosti možete pratiti na stranicama Riječke podružnice Hrvatske udruge Linux korisnika (HULK Rijeka) i Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci.

Predavanje: Fotorealistična multimedija i široki raspon boja

Predavač: dr.sc. Vedran Miletić, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

Koautor predavanja: prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

Mjesto: O-028, zgrada sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci

Vrijeme: 9. travnja 2019. u 14:00

Događaj: Otvoreni dan sveučilišnih odjela 2019

Sažetak predavanja

Računalna grafika, jedna od grana informatike, uči nas da raspon boja otisnut na papiru nastaje miješanjem tirkizne, purpurne, žute, dok raspon boja na zaslonu nastaje miješanjem crvene, zelene i plave. Osim kroz udio pojedinih osn ovnih boja, pojedina boja ponekad se opisuje i nijansom, zasićenjem i osvjetljenjem. Model miješanja crvene, zelene i plave koji zasloni koriste već desetljećima iznenađujuće je ograničavajući u doba kad nam razvoj tehnologije, konkretno one koju vidimo u današnjim 4K televizorima i HD monitorima, omogućuje prikaz velike varijacije u osvjetljenju.

Zasloni koji podržavaju tehnologiju High dynamic range (HDR) donose prikaz deset do sto puta veće svjetline u odnosu na dosadašanje zaslone. Tako danas pojedine Sonyjeve videokamere, ponajbolji Philipsovi monitori i odabrani LG-evi televizori, da spomenemo tek neke od onih koji se mogu pronaći u trgovinama elektroničkom robom diljem Lijepe naše, vrlo rado naglašavaju podršku za HDR. Dosadašnji zasloni omogućuju prikaz tek oko trećine vidljivih boja koje navodi Međunarodna komisija za rasvjetu, a tehnologija Wide color gamut koja uglavnom ide u paru s HDR-om, omogućuje prikaz gotovo dvostruko toliko boja.

Fotografi, filmaši i dizajneri, ali i gledatelji filmova i igrači računalnih igara pozdravili su široku dostupnost HDR-a pa je Adobe izdao softvere Photoshop i Lightroom u novim verzijama s podrškom za HDR, Netflix snimio čitav niz originalnih serija u većem rasponu boja, a računalne su igre Far Cry 5 i Hitman isti taj filmski ugođaj ponudile igračima. Predavanje će govoriti o filmovima, igrama, virtualnoj stvarnosti i drugoj multimediji širokog raspona boja te tehnologiji koja stoji iza njihovog fotorealizma.

Životopis predavača

Vedran Miletić radi kao poslijedoktorand na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci, gdje izvodi vježbe na kolegijima u području računalnih mreža i operacijskih sustava. Doktorirao je računarstvo na FER-u u Zagrebu, a poslijedoktorsko usavršavanje u području računalne biokemije proveo je na Heidelberškom institutu za teorijske studije u Heidelbergu, Njemačka. Ostali znanstveni i stručni interesi uključuju superračunala, znanstveno računanje na grafičkim procesorima i slobodni softver otvorenog koda.

Predavanje: Ratovi web preglednika

Predavač: Vedran Miletić, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

Mjesto: O-028, zgrada sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci

Vrijeme: 21. travnja 2015. u 14:00

Događaj: Otvoreni dan sveučilišnih odjela 2015

Sažetak predavanja

Pod pojmom rata web preglednika podrazumijeva se natjecanje više web preglednika za tržišnim udjelom, odnosno za korisnicima. Ratovi web preglednika oblikovali su web kakav danas znamo. On je rezultat pobjede preglednika zasnovanih na web standardima nakon drugog rata web preglednika između Microsoft Internet Explorera i Mozilla Firefoxa.

Tijekom 90-tih godina Netscape i Microsoft ratovali su za korisnike Interneta. Krajem 90-tih sve je bilo izvjesnije da je Microsoft dobio prvi rat web preglednika. Kako se Netscape tada povukao, Microsoftov Internet Explorer je relativno dugo imao monopol. Taj monopol doveo je do stagnacije razvoja weba; iako su nove tehnologije bile razvijene i dostupne za korištenje svima, njihova široka primjena nije bila moguća. Osnovni razlog nemogućnosti primjene novih tehnologija bio je nedostatak interesa od strane Microsofta za razvoj i implementaciju istih u Internet Exploreru, dominantnom web pregledniku.

Međutim, povučeni Netscape nije spavao. U siječnju 1998. obznanio je da će vlastiti preglednik dati svima na korištenje potpuno besplatno te da će izvorni kod preglednika također biti besplatno dostupan. Otvoreni kod Netscape-ovog preglednika postao je dostupan 31. ožujka 1998. i oko njega je okupljen projekt Mozilla. Kroz kratko vrijeme nastao je Mozilla Firefox, a drugi rat preglednika koji je uslijedio je povijest.

Predavanje će govoriti kako su prvi i drugi rat preglednika učinili da otvoreni web standardi prevladaju nad vlasničkim “standardima”. Prevladavanje otvorenih standarada omogućilo je da se Apple Safari i Google Chrome ravnopravno natječu s Mozilla Firefoxom i Microsoft Internet Explorerom. Web današnjice oblikovan je kroz suradnju velikog broja neovisnih organizacija i pojedinaca, o čemu će također biti govora.

Životopis predavača

Vedran Miletić radi kao asistent na Odjelu za informatiku i Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Student je doktorskog studija elektrotehnike i računarstva na FER-u u Zagrebu, s temom u području pouzdanosti i raspoloživosti optičkih telekomunikacijskih mreža. Ostali znanstveni interesi uključuju računarstvo visokih performansi, otvorene tehnologije za distribuirane računalne sustave i korištenje grafičkih procesora u domeni znanstvenog računanja.

Predavanje: Savršena oluja

Predavač: Vedran Miletić, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

Mjesto: O-028, zgrada sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci

Vrijeme: 8. travnja 2014. u 14:00

Događaj: Otvoreni dan sveučilišnih odjela 2014

Sažetak predavanja

Savršena oluja je kombinacija okolnosti koja drastično otežava situaciju.

Razvoj znanosti i tehnologije u posljednjih 250 godina iz temelja je promijenio društvo u kojem živimo. U doba industrijske revolucije, a zatim i informacijske revolucije, dolazi do drastičnog povećanja standarda i produljenja očekivanog trajanja života čovjeka. Osim toga, pad cijena usluga povećava dostupnost tehnologije svakom pojedincu, a time i njegove mogućnosti profesionalnog razvoja.

Svjetska financijska kriza 2007-2008 dovela je do preispitivanja rastrošnosti u mnogim područjima, i time otvorila prostor za nagli rast korištenja softvera otvorenog koda. Iako korišten već od 90-tih godina, tek je krajem 00-tih postao mainstream. Otvoreni kod danas prožima čitavu vertikalu; od milijuna samostalnih malenih pametnih telefona i tableta zasnovanih na Androidu do glomaznih koherentnih poslužiteljskih sustava pokretanih Red Hat Enterprise Linuxom koji svakodnevno odrađuju milijarde dolara transakcija na Newyorškoj burzi, serviraju milijardu korisnika Facebooka, održavaju internacionalnu svemirsku postaju i istražuju postanak svemira u CERN-u.

Kod industrijske revolucije mogućnost jeftine masovne proizvodnje komponenata dovela do razvoja brojnih proizvoda koji su prije bili nezamislivi. Isto tako, kod informacijske revolucije komoditizacija komponenata otvorenog koda i široka dostupnost dovest će do razvoja brojnih danas nezamislivih proizvoda. Sve što danas imamo, koliko god fascinantno izgledalo, tek je početak.

Predavanje će govoriti kako je svjetska financijska kriza ustvari bila ključan faktor koji je izazvao savršenu oluju u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije, kako je isti pod pritiskom krize doživio revoluciju, kako je informacijska revolucija utjecala na svakodnevni život, naročito u domeni zabave, te o ključnom utjecaju koji je imala na omogućavanje novih otkrića u znanosti.

Životopis predavača

Vedran Miletić radi kao asistent na Odjelu za informatiku i Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Student je doktorskog studija elektrotehnike i računarstva na FER-u u Zagrebu, s temom u području pouzdanosti i raspoloživosti optičkih telekomunikacijskih mreža. Ostali znanstveni interesi uključuju računarstvo visokih performansi, otvorene tehnologije za distribuirane računalne sustave i korištenje grafičkih procesora u domeni znanstvenog računanja.